Considero d.o.o. · Pavla Radića 5, 43000 Bjelovar · +385(0)99 2667 000 · studio@considero.hr
 

Rubrike

Za prijavu na newsletter molimo upišite ime i e-mail adresu i kliknite "Spremi".

Considero jamči zaštitu Vaših osobnih podataka. Osobni podaci neće se koristiti u druge svrhe i davati trećim osobama.

Ime
Prezime
E-mail
Spremi Odustani

Considero

Newsletter

Web

Pošalji na:  MySpace del.icio.us E-mail

Što je Web 2.0?

Objavljeno 28. 06. 2007.  3 komentara

DoubleClick vs. Overture i AdSense

Kao i Google, DoubleClick je pravo dijete internetske ere. Koristi softver kao uslugu, posjeduje ključnu kompetenciju u upravljanju podacima, i kao što je već rečeno, bio je pionir web usluga davno prije nego što je web usluga uopće imala ime. Ipak, DobleClick je bio potpuno ograničen svojim poslovnim modelom. U 90.-ima su donijeli ideju da se na webu radi o objavljivanju, ne sudjelovanju; da bi oglašivači, a ne potrošači, trebali voditi glavnu riječ; da je veličina bitna i da je internet sve više bio pod dominacijom vodećih web stranica po mjerenjima MediaMetrixa i drugih tvrtki za vrednovanje weba.

Kao rezultat toga, DoubleClick ponosno navodi na svojim stranicama "preko više od 2000 uspješnih implementacija" svog softvera. Za razliku od njih Yahoo! Search Marketing (bivši Overture) i Google već poslužuju stotine tisuća oglašivača svaki.

Uspjeh Overturea i Googlea proizlazi iz razumijevanja onoga što Chris Anderson naziva "dugački rep", udružene moći malih stranica koje čine većinu sadržaja na webu. Ponuda DoubleClicka zahtjeva formalni prodajni ugovor, ograničavajući tako njihovo tržište na nekoliko tisuća najvećih internetskih stranica. Overture i Google shvatili su kako omogućiti postavljanje reklame na zaista svaku web stranicu. Povrh toga izbjegli su nakladnički format oglašavanja kao što su banneri i popupovi i zamijenili ih minimalno nametljivim, sadržajno osjetljivim, za potrošača ugodnim tekstualnim oglašavanjem.

Web 2.0 lekcija: Posložiti stvari tako da samousluga kupca i algoritamsko upravljanje podacima dosegnu cijeli web, sve do rubova, a ne samo do centra, do dugačkog repa, a ne samo do glave.

Ne začuđuje stoga što se druge uspješnice Weba 2.0 upravo tako ponašaju. eBay omogućuje povremeni promet od samo nekoliko dolara između pojedinaca, igrajući ulogu automatiziranog posrednika. Napster (iako je ukinut zbog pravnih razloga) gradi svoju mrežu ne gradeći centraliziranu bazu pjesama, već takav sustav u kojem svaki downloader (onaj koji nešto skida s mreže op.prev.) postaje i poslužitelj, te na taj način omogućuje rast mreže.

Akamai vs. BitTorrent

Kao i DoubleClick, Akamai je optimiziran za poslovanje s "glavom", ne i s "repom", sa središtem, a ne s rubnim dijelovima. Dok služi na dobrobit pojedinaca s ruba weba, olakšavajući im pristup stranicama s velikom potražnjom iz središta, svoj prihod prikuplja od tih stranica iz središta.

BitTorrent, kao i drugi pioniri P2P pokreta, radikalno pristupa decentralizaciji interneta. Svaki korisnik također je i poslužitelj; datoteke su razlomljene u djeliće koji mogu biti posluženi s više lokacija, transparentno uprežući mrežu downloadera (korisnika koji skidaju sadržaj s interneta op.prev.) da bi omogućili i protok podataka i same podatke drugim korisnicima. Zapravo, što je datoteka popularnija brže može biti poslužena, jer je više korisnika koji omogućuju protok podataka i djeliće cijele datoteke.

BitTorrent stoga demonstrira ključno načelo Weba 2.0: Usluga automatski postaje bolja što je više ljudi koristi. Dok Akamai mora dodavati poslužitelje da bi poboljšao uslugu, svaki korisnik BitTorrenta donosi vlastite resurse u zajednicu. Postoji implicitna "arhitektura sudjelovanja", ugrađena etika kooperacije u kojoj usluga djeluje primarno kao inteligentni mešetar, spajajući jedan kraj s drugim i uprežući snagu samih korisnika.

2. Uprezanje kolektivne inteligencije

Središnje načelo iza uspjeha divova rođenih za vrijeme Web 1.0 ere, koji su uspjeli preživjeti i povesti Web 2.0 eru, bilo je to da su upotrijebili snagu weba kako bi upregnuli kolektivnu inteligenciju:

  • Hiperpovezivanje je osnova weba. Kako korisnici dodaju novi sadržaj i nove stranice, oni se ugrađuju u strukturu weba tako što ih drugi korisnici pronalaze i nadovezuju se na njih. Kao i sinapse u mozgu, s vezama koje postaju snažnije ponavljanjem ili intenzitetom, tako i mreža vezâ raste organski kao rezultat kolektivne aktivnosti svih korisnika weba.
  • Yahoo!, prva velika uspješnica interneta, rođen je kao katalog, ili kazalo poveznica, skup najboljih radova tisuća, a kasnije i milijuna korisnika weba. Dok je Yahoo! u međuvremenu krenuo u posao stvaranja raznih vrsta sadržaja, njegova uloga portala koji vodi do radova korisnika mreže ostaje i dalje njegova središnja vrijednost.
  • Googleov proboj u pretraživanju, koji ga je brzo učinio neosporno vodećim pretraživačem na tržištu, bio je PageRank, metoda korištenja strukture poveznica na webu, umjesto samih karakteristikâ dokumenta, da bi se omogućili bolji rezultati pretraživanja.
  • eBayev proizvod je kolektivna aktivnost svih njegovih korisnika; kao i sam web, eBay raste organski kao odaziv na aktivnost korisnika, a uloga tvrtke je biti omogućitelj konteksta u kojem se ta aktivnost korisnika može dogoditi. Povrh toga, kompetitivna prednost eBaya proizlazi gotovo u cijelosti iz kritične mase kupaca i prodavača, što svakog novog ponuđača sličnih usluga čini znatno manje atraktivnim.
  • Amazon prodaje iste proizvode kao i njima konkurentske tvrtke poput Barnesandnoble.com, a dobivaju i jednake opise proizvoda, slike naslovnica i sažetke od svojih dobavljača. Ali Amazon je napravio znanost korisničkog angažmana. Imaju red veličine više korisničkih recenzija, pozive za sudjelovanje na razne načine na svakoj stranici - i što je još važnije, koriste aktivnost korisnika da bi poboljšali rezultate pretraživanja. Dok će rezultate pretraživanja na Barnesandnoble.com vjerojatno predvoditi proizvodi same kompanije ili sponzorirane poveznice, Amazon uvijek predvodi s "najpopularnijim", izračunom u stvarnom vremenu zasnovanom ne samo na prodaji, već i drugim činiteljima koje upućeni iz Amazona zovu "tôk" oko proizvoda. S redom veličine sudjelovanja više korisnika ne čudi što Amazonova prodaja uvelike nadmašuje konkurenciju.

Inovativne tvrtke koje su imale takvu viziju i možda je još i više proširile, sada ostavljaju svoj trag na webu:

  • Wikipedia, online enciklopedija utemeljena na nevjerojatnoj zamisli da zapis može dodati bilo koji korisnik weba i da ga može uređivati bilo koji drugi korisnik, radikalni je eksperiment povjerenja, primjenjujući tvrdnju Erica Raymonda (prvotno skovanu u kontekstu open source softvera), da "s dovoljno očiju sve su greške površne", na stvaranje sadržaja. Wikipedia je već među prvih 100 web stranica, a mnogi misle da će uskoro biti među prvih 10. To je velika promjena u dinamici stvaranja sadržaja.
  • Stranice kao što su del.icio.us i Flickr, dvije tvrtke koje su u posljednje vrijeme privukle veliku pozornost, predvodile su koncept koji neki ljudi nazivaju "folksonomy" (kao suprotnost izrazu taxonomy koji označava sistematiku), vrstu kolaborativne kategorizacije stranica koristeći slobodno odabrane ključne riječi, često nazivane tagovi. Tagiranje omogućuje neku vrstu višestrukog, preklapajućeg povezivanja koje koristi i sam mozak, radije nego stroge kategorije. Na primjer, Flickr fotografija psića može biti tagirana i sa "psić" i s "medeni" - dopuštajući tako pronalaženje uzduž prirodne osi generirane korisničke aktivnosti.
  • Kolaborativni spam filter proizvodi kao što je Cloudmark prikupljaju osobne odluke korisnika E-mailova o tome što jest, a što nije spam, izvodeći na taj način sustav koji se oslanja na analizu samih poruka.
  • Činjenica je da najveće uspješnice interneta ne reklamiraju vlastite proizvode.
  • Čak većina infrastrukture weba-uključujući Linux, Apache, MySQL i Perl te PHP skripta koji su dio većine web poslužitelja - oslanja se na peer-production metode (metode ravnopravne proizvodnje op.prev.) open sourcea, same po sebi instance kolektivne, mrežno-omogućene inteligencije. Postoji više od 100 000 open source softverskih projekata popisanih na SourceForge.net. Svatko može dodati projekt, svatko može skinuti i koristiti kôd, a novi projekti migriraju s ruba ka središtu kao rezultat upotrebe istih od strane korisnika, organskog procesa usvajanja softvera koji se oslanja gotovo u potpunosti na viralni marketing.

Lekcija: Mrežni efekti koji nastaju korisnikovim doprinosom ključ su za dominaciju tržištem u eri Weba 2.0.

 

 

Stranice: 2 od 2 Prethodna stranica

Ocijeni članak

Komentari

WebFABRIKA.ba, 14. rujna 2010. u 14:08
Veoma stručan i poučan tekst. Pozz
Windows tutorijali, 2. listopada 2010. u 10:41
Dobri primjeri koji se odnose na web 1.0 i 2.0.. Veoma pocan tekst.
Mudre izreke, 1. studenog 2010. u 13:58
Koristan i dobro napisan tekst!
Lijep pozdrav.

Komentiraj članak

Ime i prezime (obavezno)

E-mail (obavezno)

Web adresa

Enter the code shown above:

Želite primati Considero Newsletter e-mailom?

Za prijavu na newsletter molimo upišite ime, prezime, e-mail adresu i kliknite "Spremi".

Ime
Prezime
E-mail
Spremi Odustani
Copyright © Considero 2005 - 2019